sedeo je na klupi
u glavnoj gradskoj ulici
mahnuo sam mu
kao što to činim poslednjih
nekoliko godina
obradovao se
kako si pitao sam ga
onako vrteo je rukom
bio je zarastao u bradu
i u poslednje vreme je šaputao
jer kako mi je rekao
nije smeo da glasno govori
zbog stanara zgrade u kojoj stanuje
sve su to vojna lica
penzionisana ali željna rata
i dodao
bio sam u Kamenici u bolnici
dva infarkta
pokazao mi je noge
otečene od vode
ali bio je nešto što me je radovalo
njegova radost kad me je video
radost koju ne bih očekivao
od čoveka u takvim nevoljama
radost bez predomišljanja
radost čoveka koji nema ništa
čemu bi se radovao
a on se raduje
radost deteta od šezdeset godina
radost bez dobitka
radost uzrokovana patnjom
i strahom od smrti
najplemenitija od svih radosti
radost za sve koji pate
plaše se
boluju
strepe
i koji su bez nade.
radost.
alliluja.
Нема коментара:
Постави коментар